U prethodna dva odlomka upoznali smo se s Procesom uklanjanja mana osobnosti (PDR) i objasnili kako prepoznati osobne defekte. Sljedeći korak u PDR procesu je uklanjanje mana osobnosti, stoga ćemo u narednom odlomku predstaviti tehniku koja nam to omogućuje.

1. Uvod

Živimo u iznimno povezanom i umreženom svijetu u kojem naše kolektivne aktivnosti i stavovi imaju jak utjecaj na društvo i okruženje. Iako je suvremena znanost napravila ogromne korake u razumijevanju ljudske anatomije, u području razumijevanju dubljih aspekata ljudske svijesti nije pokazala značajan uspjeh. Što upravlja ljudskim ponašanjem i zašto radimo ono što radimo?

Društvo nas uvjetuje da nosimo masku kojom skrivamo najdublje osjećaje, a koji mogu uključivati i različite oblike nesreće i stresa. Pokušavamo držati stvari pod kontrolom, ali što ako ne uspijevamo i zapravo se lomimo iznutra? Postoji li izlaz iz ove situacije i predstave u kojoj svi sudjelujemo do određene mjere? Kada promotrimo čimbenike koji dovode do stresa, u samoj osnovi to su ljudske mane osobnosti koje potiču različite probleme i nezadovoljstva.

2. Impresije u našem umu određuju naše opće stanje

Većina odnas proživljava veliku količinu stresa i iskazuje različite negativne emocije kada smo suočeni s teškim situacijama koje nam nisu po volji. Na intelektualnoj razini svjesni smo da ne bismo trebali osjećati ljutnju, da ne bismo trebali biti zavidni, da ne bismo trebali biti povrijeđeni zbog nebitnih stvari, duriti se ili biti depresivni kada stvari ne idu prema našem očekivanju, itd. Svi bismo željeli biti uravnoteženi i stabilni čak i kada se suočavamo s nepovoljnim situacijama. Pogledajmo nekoliko uobičajenih reakcija na neke situacije.

• Naljutim se kada nešto ne ide kako sam zamislio.
• Pozelenim od ljubomore kada vidim novog prijateljevog Jaguara.
• Kada šef ne cijeni moj naporan rad, durim se u sebi razmišljajući kako moj trud nikad nije dovoljan.

Ove reakcije se događaju jer um ima kontrolu nad nama i on diktira naše stanje -naše misli, emocije, akcije i reakcije. Zbog impresija manama osobnosti u podsvjesnom umu, bezbrojne misli dolaze do svjesnog uma i svjesni um biva vođen ovim neispravnim ili lošim impulsima i ponaša se u skladu s njima. Na primjer, možemo misliti “Htjela sam vruću kavu, a muž mi je umjesto nje donio mlaku”. Zbog impresije ljutnje u podsvjesnom umu, do svjesnog uma  tada dolazi neispravan impuls koji nam govori – “Naljuti se”. On to uvijek napravi. Neću ovo više tolerirati. I tada zbog snažnog impulsa iz podsvjesne impresije mane osobnosti ljutnje, svjesni um počinje se ponašati u skladu s impulsom i postajemo ljuti. Ovo se događa jer ne postoji pozitivan poticaj u umu koji bi bio suprotan negativnom impulsu.

Radeći autosugestije umu dajemo ispravnu perspektivu, odnosno pozitivnu sugestiju podsvjesnom umu kako bi spriječili negativan impuls koji dolazi iz negativne impresije u podsvjesnom umu. Što se tiče gornjeg primjera s kavom, autosugestijom pomažemo svjesnom umu da razumije da se ne bi trebao naljutiti. Na taj način raste svijest kako je ljutnja neispravna i da ljutnjom povrjeđujemo druge.To nam pomaže prevladati naše neispravno ponašanje, misli ili akciju, te u konačnici i neispravnu impresiju i manu osobnosti.

3. Duhovna energija je potrebna za prevladavanje negativnih tendencija uma

Za uklanjanje negativnih impresija u umu, pozitivno razmišljanje nije dovoljno jer se negativne impresije nalaze u podsvjesnom umu, stoga se moraju i otkloniti na razini podsvjesnog uma. Proces uklanjanja mana osobnosti u svojoj pozadini ima odluku Njegove Svetosti dr. Athavalea i posljedično, Božanska svjesnost (Chaitanya) prisutna je u svakom pojedinom koraku procesa. Dakle, kada radimo autosugestije, osim samih riječi u autosugestijama koje nam pomažu, Božanska svjesnost također ulazi u naš podsvjesni um i velikom brzinom mijenja našu osobnost. Mnogi ljudi svjedočili su kako im je redovito prakticiranje autosugestija pomoglo u smanjenju  mana osobnosti i u konačnici njihovom prevladavanju.

4. Što je autosugestija (AS)?

Autosugestija je pozitivna sugestija koja djeluje na razini podsvjesnog uma, nastavno na neispravnu misao, emociju, akciju, reakciju ili oboje. Radeći autosugestiju, podsvjesnom umu dajemo “po mjeri skrojenu” pozitivnu sugestiju kako bi kontrirala negativnoj impresiji i kako bi mana osobnosti u konačnici bila neutralizirana.

Primjeri

• Greška/Nedostatak – Ljutnja : Postao sam ljut kada je majka usporedila sestrin dobar uspjeh u školi s mojim uspjehom.
• Greška/Nedostatak – Ljubomora : Pozelenio sam od ljubomore kada sam vidio novi Ivanov Jaguar.
• Greška/Nedostatak – Nesigurnost (Povrijeđenost) : Kada šef nije cijenio moj naporan rad, durio sam se u sebi razmišljajući kako moj trud nikad nije dovoljan.

Dajući umu pozitivnu sugestiju ili perspektivu za svaku neispravnu misao ili emociju, pomažemo balansirati negativan osjećaj ili nemir uma i dati umu ispravnu putanju.

Autosugestija – Ljutnja : “Svaki put kad mama usporedi moje i sestrino učenje naglašavajući kako je sestra bolja od mene, postat ću svjestan/svjesna da mama ima najbolju namjeru prema meni, da želi da učim od sestre i budem dobar/dobra u učenju i zato ću ostati smiren/smirena.”

Autosugestija – Ljubomora : “Svaki put kada vidim Ivanov novi Jaguar i postanem zavidan, postat ću toga svjestan/svjesna i shvatiti da je Ivan naporno radio za njega i da ga zaslužuje. Tu sam da ga podržim, da se radujem njegovom uspjehu i bit ću sretan zbog njega.”

Autosugestija – Nesigurnost : “Svaki put kada šef ne cijeni moj rad i počnem se duriti, sjetit ću se da je ovo proces učenja i da uvijek postoje usponi i padovi na putu do vrha i zato ću se moliti Bogu neka mi da snage da ustrajem u svojem trudu”

Autosugestije nam mogu pomoći u prevladavanju naših mana osobnosti, kao i  stresa zbog tuđih mana ili poteškoća s kojima smo suočeni, a ne možemo ih promijeniti. Autosugestije nam ne pomažu samo da prevladamo trenutne situacije ili negativnosti s kojima smo suočeni, već i kod duboko ukorijenjenih problema poput ovisnosti ili trauma iz djetinjstva. Kada radimo seriju autosugestija, ponavljamo autosugestije na dnevnoj bazi, što nam pomaže smanjiti negativne impresije.Međutim, smanjenje negativnih impresija ne povećava automatski suprotnu kvalitetu, stoga trebamo uložiti svjestan trud u razvijanje suprotnih kvaliteta. Na primjer, smanjenje mane osobnosti ljutnje zbog autosugestija neće automatski povećati ljubav prema drugima. Iako će bolesna osoba ozdraviti ako uzme lijek, ona zato neće razviti tjelesnu građu bodibildera. Ako osoba želi razviti sportsku mišićnu muskulaturu, morat će vježbati. Također, iako će se radeći autosugestije mana osobnosti ljutnje smanjiti, morat ćemo uložiti svjestan trud kako bismo razvili kvalitetu ljubavi prema drugima..

5. Razlika između afirmacija i autosugestija

Psihijatri svojim pacijentima daju afirmacije kako bi prevladali depresiju ili drugi kronični defekt (manu), a za svaku sesiju kod psihijatra moramo platiti poveliku količinu novca. Iako psihijatri često daju afirmacije, one rijetko pomažu pacijentima da razumiju i prevladaju svoje defekte. PDR proces je skrojen po mjeri i osobnim potrebama i zato je dobrobit ovog procesa puno veća u usporedbi s afirmacijama, a duhovna energija PDR procesa dodatno povećava njegovu učinkovitost.

U 90-95% slučajeva korijenski uzrok problema nije vanjski, nego se nalazi u nama u vidu mana osobnosti, što znači da nam autosugestije mogu pomoći i do 90-95%. Za usporedbu, afirmacije nam pomažu najviše do 25-30%. Dobrobiti afirmacija svakako postoje, npr. mogu nam dati više pozitivnosti, ohrabriti nas da više radimo kako bismo ostvarili svoje ciljeve itd.

Sljedeća ključna stavka je što nam rađenje autosugestija pomaže u smanjivanju naše sudbine ili karme. Sudbina ili karma pohranjena je u obliku impresija u našem podsvjesnom umu i duhovna energija u autosugestijama direktno smanjuje te impresije. S druge strane, afirmacije neće smanjiti našu karmu. Karma se odigrava kroz naše osobne defekte. Na primjer, uzmimo da imamo impresiju emotivnosti i osjećamo se povrijeđeno kada je ta impresija u našem umu probuđena. U tom slučaju, ako nas prijatelj npr. iznevjeri, osjećat ćemo se nesretno i povrijeđeno. U ovom slučaju moguće je da nam je sudbinski određeno da nas prijatelj iznevjeri, ali nesreća koju osjećamo je zbog impresije mane osobnosti emotivnosti. Radeći autosugestiju za emotivnost, impresija emotivnosti se smanjuje i tada se ne osjećamo povrijeđeno kada se dogodi sličan incident koji bi ranije probudio impresiju emotivnosti.

Kako se impresija u našem podsvjesnom umu smanjuje, trajanje emotivne boli koju osjećamo se također smanjuje. Ako je negativna impresija vrlo jaka, na primjer imamo jaku impresiju ljutnje, onda je i količina nesreće koju moramo podnijeti zbog toga vrlo velika. Kada se impresija mane osobnosti ljutnje smanji, trajanje nesreće koju osjećamo zbog sudbine se također smanjuje.

Zbog mana osobnosti generiramo sve više nepovoljne sudbine, a redovito radeći autosugestije smanjuje se mogućnost njezinog daljnjeg stvaranja. Na primjer, ako imamo manu osobnosti kritiziranja drugih i druge ljude povrjeđujemo svojim kritiziranjem, time stvaramo grijeh. Radeći autosugestije smanjuje se mana osobnosti kritiziranja drugih i naše ponašanje postaje bolje i više možemo razumjeti druge ljude što nam pomaže smanjiti mogućnost stvaranja nove nepovoljne karme ili sudbine.

Kada um nije prisutan počinjemo transcendirati svoju sudbinu. Osoba osjeća patnju zbog uma.

Dakle, radeći autosugestije možemo smanjiti ili prevladati patnju koja nam je sudbinski predodređena dok se to neće dogoditi ako radimo afirmacije. Kako postajemo više sattvik, naše ponašanje postaje bolje i ne stvaramo novu nepovoljnu sudbinu.

6. Smjernice za oblikovanje autosugestija

1. Jednostavnost : Autosugestije bi trebale biti napisane jednostavnim jezikom i s ograničenom količinom riječi. Uzmimo za primjer sljedeću analogiju: Jeste li ikada bacili pogled na papir pun teksta ili na kompliciranu proračunsku tablicu? Jeste li imali želju za daljnjim proučavanjem takvog materijala? Um je vjerojatno imao određeni otpor prema čitanju takvog materijala ili ga je automatski u potpunosti odbacio. Slično tome, kada umu dajemo sugestije, one bi trebale biti jednostavne s ograničenim brojem riječi što umu pojednostavljuje da zapamti poruku.

2. Počinje sa “svaki put kad” : Autosugestije uvijek počinju sa “svaki put kad”, aludirajući na specifičan događaj u budućem vremenu. Koristeći “svaki put kad” također dajemo umu opreznost.

Uzmimo sljedeći primjer greške: “Bio sam lijen i odgodio sam odlazak u šetnju”

Pri oblikovanju autosugestije trebamo naznačiti taj događaj u budućem vremenu, na primjer: “Svaki put kada želim odgoditi šetnju…” i tada dodamo što treba napraviti ispravno.

3. Pozitivnost : Autosugestije uvijek trebaju biti pozitivne. Ne koriste se riječi poput neću, ne, ne mogu, ne želim itd. Dakle, nećemo reći “neću biti ljut”, umjesto toga možemo koristiti “ostat ću miran”. S obzirom na to da um ima buntovničku prirodu, kada mu kažemo da nešto ne radi, on želi uraditi upravo to, ali kada mu kažemo istu sugestiju na pozitivan način, um postaje prijemčljiviji.

4. Specifičnost : Autosugestije trebaju biti konkretne, a ne općenite. Na primjer, umjesto “Postajem sramežljiv kada me ljudi gledaju”, trebamo navesti konkretan događaj i napisati “Postajem sramežljiv kada me Marija gleda”. Riječ “ljudi” u općenitom smislu nema isti učinak na nas kada definiramo događaj u autosugestiji. Um nije u mogućnosti prepoznati točnu emociju ako je autosugestija općenita, kao što bi to napravio kada se spominje ime Marija. To može biti zato što mi se Marija sviđa i svaki put kada me pogleda emocije povezane s mojom simpatijom izlaze na površinu. Uzmimo sljedeći primjer: “Bio sam povrijeđen kada me Ivan maltretirao u školi”. Spominjanjem Ivanovog imena, podsjećamo se svih prilika kada se Ivan nije lijepo ponašao prema nama i na površinu izlazi potisnuta ljutnja. To se ne bi dogodilo da je spomenuto neko drugo ime.

5.Jedna po jedna mana : samo jednu manu. Uzmimo sljedeći primjer greške: “Kada mi kolega, iako je obećao, nije pomogao oko projekta, bio sam emotivan i osjećao sam se bezvoljno”. Uzrok ovom događaju može biti više mana osobnosti: očekivanje, negativno razmišljanje i emotivnost. Međutim, pri oblikovanju autosugestije u obzir ćemo uzeti samo jednu od njih i to onu koja ima najveći utjecaj na nas i druge.

6. Odabrati manu osobnosti prema dinamici pojavljivanja : Kada se više   događaja odvija zbog jedne mane osobnosti, treba napraviti autosugestiju za onaj događaj koji se najčešće pojavljuje. Na primjer, radimo na ljutnji koja se manifestira na mnogobroje načine. Međutim, najčešća manifestacija je kada nam sin gleda televiziju umjesto da piše zadaću, jer se to događa svakodnevno. Dakle, trebamo prvo odabrati ovu manifestaciju ljutnje i raditi na njoj.

7. Početi s 3 AS : Za početak, treba raditi najmanje 3 serije autosugestija na dan. Zapisane autosugestije treba pročitati 5 puta u jednoj seriji. S vremenom možemo povećati broj autosugestija na 5 serija dnevno. Ova tema bit će detaljno obrađena u sljedećem odjeljku.

7. Zaključak

Svi se jako borimo sa svojim emocijama, ali ne pronalazimo rješenje usprkos mnogim lijekovima, različitim tehnikama i potrošenom novcu na psihoterapijska savjetovanja. Autosugestije su rješenje na duhovnoj razini koje utječu na korijen negativnih emocija. Mnogi su postigli značajno poboljšanje i iskusili trajnu sreću redovno radeći desetminutne autosugestije. Svjedočanstva ljudi koji su osjetili koristi od autosugestija bit će obrađeni u seriji nadolazećih članaka. Nadamo se da ćete pronaći vremena i naučiti više o autosugestijama i PDR procesu kako biste imali slična pozitivna iskustva