Blaženstvo

Blaženstvo

Blaženstvo je uzvišeno stanje koje je daleko iznad svih vidova sreće. Ono što mi obično nazivamo srećom uvek je, na ovaj ili onaj način, vezano za spoljašnji nadražaj, dok je Blaženstvo, s druge strane, iskustvo duše.

U životu nam se dešava da sve ono što nas čini srećnim potencijalno može da nas učini i nesrećnim. Da bismo ovo bolje razumeli, mogli bi da proučimo kako sve mi doživljavamo sreću.

  • Putem pet čula: Sreća se dostiže putem pet čula dodira, ukusa, sluha, mirisa ili vida.

Primer: Osoba koja voli sladoled odlazi u poslastičarnicu da pojede sladoled. Prva kugla sladoleda uvek ima najbolji ukus. Što se više sladoleda jede, zadovoljstvo koje je osoba doživela posle prve kugle počinje da bledi, a posle sedme ili osme kugle sladoleda već počinje da oseća mučninu. Zadovoljstvo koje je osoba doživela jedući sladoled ne traje večno. Ovo može  da se primeni na svaku stvar u životu. Kada sreća zbog neke stvari koju smo želeli i dobili dostigne vrhunac, počinje da bledi.

  • Putem uma: Um je onaj deo naših misli koji je povezan sa emocijama. Naše misli i emocije se međusobno prepliću (neprijatne ili negativne misli nas čine nesrećnim, dok nas prijatne i pozitivne misli čine srećnim). Zadovoljstvo koje proizlazi iz uma je mnogo jače od onoga doživljenog putem pet čula.

Primer:  Koja emocija bi nam pružila najveće zadovoljstvo? Verovatno bi to bio doživljaj zaljubljivanja. Uzmimo primer dvoje ljudi koji su zaljubljeni i koji ne mogu zamisliti život jedno bez drugoga. Kada se njihov odnos kruniše brakom, često se desi da vrhunac njihove sreće ne može da se održi. Partner počinje onog drugog da gleda u drugačijem svetlu i vremenom shvate da ih niko ne može tako povrediti kao bračni drug, isti onaj koji im donosi toliko radosti!

 

  • Putem intelekta: Intelekt je sposobnost rasuđivanja i donošenja odluka. On nam omogućava da doživimo drugačiju vrstu zadovoljstva koje je kvantitativno i kvalitativno superiorno u odnosu na sreću koju doživljavamo putem uma.

Primer: Uzmimo za primer naučnika koji se posvetio istraživanju. Recimo da jednog dana reši zagonetku koja je vekovima mučila čovečanstvo – naravno da će ovaj naučnik biti jako srećan. Ali što se dešava sa njegovim oduševljenjem posle nekog vremena kada pljesak utihne. Neće biti više na vrhuncu sreće. Postaje uznemiren u potrazi za nečim novim što treba da istraži. Ili još gore, može da ga uhvati očaj kada sazna da je njegovo veliko otkriće (recimo formula energije E=mc2) iskorišćeno da se napravi atomska bomba i nanese šteta čovečanstvu.

 

Dijagram pokazuje da sreća koju doživljavamo putem 5 čula, uma i intelekta sukcesivno postaje sve kvalitetnija sa svakim sledećim nivoom doživljaja sreće.

Međutim, kada doživimo Blaženstvo iz duše, to je najviši nivo koja traje beskrajno. Blažensvo ne može da se opiše  rečima, ono mora da se doživi.

Da bismo shvatili ograničenja reči uzećemo za primer slast šećera. Da li postoji način da objasnimo slatkoću šećera rečima nekome ko nema jezik? Ne! Ne možemo rečima da opišemo slatkoću šećera. Isto je tako i sa Blaženstvom, slatkoća se mora osetiti da bismo mogli da je razumemo. Samo putem duhovne prakse možemo da doživimo Blaženstvo.