1. Uvod

Ako pojedinac zaista želi da unapredi ličnost i prevaziđe lične defekte, tada je za početak  dobro razumeti prirodu ličnosti i kako su ‘ličnost’ i ‘um’ svake osobe  pod uticajem duhovne dimenzije. U našoj kulturi je isticana važnost da se sviđamo ljudima, ništa nije važnije od ‘ličnosti’. U ovom popularnom smislu, kod mnogih ljudi ličnost je zamišljena kao nedodirljiv kvalitet koja čini individuu atraktivnom ili neatraktivnom za  svoje poznanike.

2. Šta definiše ličnost?

Šta je tačno ličnost i šta je čini?

Ljudska bića imaju um i telo kroz koja deluju. Razmišljanje, emocije itd. su osobine uma dok su fizički pokreti, izlučivanje, temperatura itd. osobine tela. Ponašanja uma i tela su kategorizovana u tri tipa- epizodična, prolazna ili ponavljajuća.

  • Epizodično ponašanje: Epizodično ponašanje je privremeno, npr. kada student postaje anksiozan kada ima ispit, anksioznost koju doživljava je epizodno ponašanje njegovog uma. Na drugoj strani češanje, hodanje itd. je epizodno ponašanje njegovog tela.
  • Prolazno ponašanje: Prolazno ponašanje je ono koje je zapaženo više od nekoliko nedelja i manje od šest meseci ili jedne godine, npr. kada se osoba oseća depresivno posle smrti voljene osobe. Osećanje depresije je ‘prolazno’ ponašanje njenog ili njegovog uma.
  • Ponavljajuće ponašanje: Kada isti model ponašanja traje godinama, to se onda naziva ‘ponavljajuće ponašanje’ ili ‘hronično ponašanje’.

Epizodično ili prolazno ponašanje ne utiče na nečiji život u velikom obimu, ali ponavljajuće ponašanje ili hronično ponašanje, što predstavlja nečiju ličnost utiče u velikoj meri.

3. Više o razumevanju ličnosti

Čak i ako se osobnost osobe posmatra u dužem vremenskom periodu, to se ne podrazumeva kada se opisuje ličnost. Ovo može da bude stranputica, npr. osoba može da postane osvetoljubiva posle kada joj je ubijena porodica. Ako ta ista osoba krene kod psihologa posle nekoliko dana ili nedelja od kada  je postala osvetoljubiva, reč ‘osvetoljubiva’ neće opisivati njenu ličnost kao što nije ni postojala u dužem periodu. Posle nekoliko godina, ako karakteristika osvetoljubivosti i dalje postoji tada će biti potvrđeno da je ‘osvetoljubivost’ deo njegove / njene ličnosti. To je razlog zašto je dobro da se utiče na lošu osobinu u samom korenu, i drugo jer bi ta loša osobina mogla čak  da dovede do kriminalnog ponašanja ili da našteti društvu u težim slučajevima.

Mnogi psihijatri i stručnjaci u ovoj oblasti su dali mnoge definicije o ličnosti.

Međutim suština različitih definicija ličnosti je da, ličnost je jedinstvena kombinacija karakteristika koje određuju obrazac ponašanja pojedinca koji se ponavlja ili je dugoročan.Ovaj obrazac obuhvata sve tipove ponašanja tela i uma koje smo grupisali pod sledećih pet poglavlja:

A. Fizička konstitucija, karakteristike, zdravstveno stanje, izdržljivost, predstava osobe o svemu ovome.

B. Karakteristike temperamenta (priroda osobe), impulsivnost, zaboravnost, neurednost, rezervisanost, sumnjičavost, tvrdoglavost, darežljivost, vredan poverenja, sanjar, itd.

C. Volim i ne volim

D. Instinkti, želje, pozivi, žudnje, ambicije, itd.

E. Inteligencija, znanje, verovanja, razuverenja, ubeđenja, stavovi, mišljenja, ideje, ideali itd.

4. Praktično gledište u proceni ličnosti

Ličnost nije samo zbir različitih karakteristika pod već gore pomenutim naslovima. Ona je   više dinamička organizacija gde karakteristike čine tipičan i donekle povratan obrazac ponašanja. Mi koristimo reči: karakteristika, vrlina i osobina, kao sinonime da ukažemo na ličnost koja je bila prisutna zadnjih šest meseci do godinu dana koje utiče na svakodnevno funkcionisanje. Ovo isključuje epizodno i prolazno ponašanje koje se pojavljuje u kratkom vremenu.

Iako mogu  da postoje stotine mogućih karakteristika koje osoba može da ima,  naše iskustvo je da u većini slučajeva osoba ima od dvadeset do trideset karakteristika, koje čine ličnost kod najvećeg broja ljudi. Sve ostale karakteristike u njima su kao i one u bilo kojoj prosečnoj osobi  i zbog toga ne moraju da budu pomenute ili da se uzmu u obzir.

5. Ličnost je promenljiva – važnost prisustvovanja na Satsangu

Ličnost se formira kroz osam faza, doba dojenčeta, ranog detinjstva, doba igre, školsko doba, pubertet, mladosti, ranog odraslog doba, odraslog doba i zrelosti. Tako da ličnost nije statička pojava već dinamičan proces koji počinje trenutkom začeća i traje do zadnjega daha. Neke karakteristike ličnosti mogu da postanu manje istaknute, mogu i da nestanu, da postanu više izražene. Takođe mogu da se zamene drugim karakteristikama ili nove karakteristike mogu da se razviju kako vreme odmiče.

Ličnost se menja kako dete postaje adolescent, kada se adolescent zaljubi, kroz brak i rođenje deteta, dobivanjem ili gubitkom religije ili promenom političkih uverenja.

Mnoge karakteristike usvajamo oponašajući druge. Ako mu je otac vrlo nagao, dečak može da ga oponaša. Ako mladić dođe u kontakt sa drugim mladićem koji krade novac ili puši cigarete, on takođe može da poprimi takvo ponašanje. Ako su ljudi u kancelariji korumpirani, poštena osoba sledeći njihov primer isto tako može da postane korumpirana. Samim tim je  društvo u kojem osoba živi važno za razvoj njegove/njene ličnosti. Zbog toga se za razvoj zdrave ličnosti izuzetno važnim smatra boravak u dobrom društvu, u društvu tragaoca, odnosno onih koji slede Apsolutnu istinu (Satsang)