Blaženstvo

Blaženstvo

Blaženstvo je uzvišeno stanje koje je daleko iznad svih vidova sreće. Ono što mi obično nazivamo srećom, uvijek je na ovaj ili onaj način vezano za vanjski utjecaj, dok je Blaženstvo, s druge strane, iskustvo duše.

U životu nam se događa da sve ono što nas čini sretnim potencijalno nas može učiniti i nesretnim. Kako bismo ovo bolje razumjeli, proučiti ćemo na koje sve načine mi doživljavamo sreću.

  • Putem pet čula: Sreća se doživljava putem pet čula: dodira, ukusa, sluha, mirisa ili vida.
Primjer: Osoba koja voli sladoled odlazi u slastičarnicu pojesti sladoled. Prva kuglica sladoleda uvijek ima najbolji ukus. Što se više jede, zadovoljstvo koje je osoba doživjela nakon prve kuglice počinje blijediti, a nakon sedme ili osme kuglice sladoleda osoba počinje osjećati mučninu. Zadovoljstvo koje je osoba doživjela jedući sladoled ne traje vječno. Ovo možemo primijeniti na svaku stvar u životu. Kada sreća zbog neke stvari koju smo željeli i dobili dostigne vrhunac, počinje blijediti.
  • Putem uma: Um je onaj dio naših misli koji je povezan sa emocijama. Naše misli i emocije se međusobno isprepliću (neugodne ili negativne misli nas čine nesretnima, dok nas ugodne i pozitivne misli čine sretnima). Zadovoljstvo koje proizlazi iz uma je puno jače od onoga doživljenog putem pet čula.

Primjer:  Koja emocija bi nam pružila najveće zadovoljstvo? Vjerovatno bi to bio doživljaj zaljubljivanja. Uzmimo primjer dvoje ljudi koji su zaljubljeni i koji ne mogu zamisliti život jedno bez drugoga. Kada se njihov odnos okruni brakom, često se događa kako se vrhunac njihove sreće ne može održati. Partner počinje onog drugoga gledati u drugačijem svjetlu i s vremenom shvate kako ih nitko ne može tako povrijediti ili naljutiti kao supružnik, isti onaj koji im također donosi toliko radosti!

  • Putem intelekta: Intelekt je sposobnost rasuđivanja i donošenja odluka. On nam omogućuje doživljavanje drugačije vrste zadovoljstva koje je kvantitativno i kvalitativno superiornije u odnosu na sreću koju doživljavamo putem uma.

Primjer: Uzmimo za primjer znanstvenika posvećenog istraživanju. Recimo da jednog dana riješi zagonetku koja je stoljećima mučila čovječanstvo – naravno da će ovaj znanstvenik biti jako sretan. Ali što se dešava s njegovim oduševljenjem nakon nekog vremena kada pljesak utihne. Više neće biti na vrhuncu sreće. Postaje uznemiren u potrazi za nečim novim što bi istražio. Ili još gore, može ga uhvatiti očaj kada sazna kako je njegovo veliko otkriće (recimo formula energije E=mc2) iskorišteno da se napravi atomska bomba i nanese šteta čovječanstvu.

Dijagram pokazuje kako sreća koju doživljavamo putem pet čula, uma i intelekta postupno postaje sve kvalitetnija i duže traje.

Međutim, kada doživimo Blaženstvo iz duše, to je najviša razina sreće koja beskrajno traje. Blaženstvo se ne može opisati riječima, ono se mora doživjeti.

Kako bi shvatili ograničenja riječi, za primjer ćemo uzeti slast šećera. Postoji li način da objasnimo slatkoću šećera riječima nekome tko nema jezik? Ne! Ne možemo riječima opisati iskustvo okusa šećera. Isto je tako i sa Blaženstvom; slast se mora osjetiti kako bismo ju mogli razumjeti. Samo putem duhovne prakse možemo doživjeti Blaženstvo.