1. Uvod o važnosti samosvijesti

U našem prvom odjeljku raspravljamo o važnosti osnovnih informacija o tome što čini osobnost i zašto mane osobnosti u pravilu smanjuju kapacitet osobe za rastom i razvojem kao ljudskog bića. Mane osobnosti su jedan od glavnih razloga zbog čega smo nesretni. Ako netko mora zbog sudbine iskusiti bol, tada su mane osobnosti jedan od glavnih medija putem kojeg iskusimo tu nesreću. Još važnije za one koji istinski tragaju za osobnim rastom, mane osobnosti mogu ozbiljno ograničiti njihov kapacitet za rastom, ovisno o duhovnom putu koji slijede. Jednom kada osoba iskusi bolje mentalno zdravlje i stabilnost (tj. sa manje mana osobnosti), lakše joj je ostvariti brzi duhovni napredak i prakticiranjem Duhovnosti postići idealnu osobnost.

2. Što je samosvijest?

Svatko tko je posvećen vlastitom napretku, osobnom razvoju ili višem cilju u duhovnom rastu, treba aktivno težiti za razumijevanjem samoga sebe. Samo kada netko razumije što mu nedostaje, može usmjeriti svoj trud u poboljšanje svojih nedostataka.

Definicija samosvijesti:

1. Samosvijest je kapacitet osobe za instrospekciju.
2. Uključuje dobivanje i razumijevanje, izvana i iznutra, naše snage, kvaliteta, slabosti, mana, ideja, misli, vjerovanja, ideala, odgovornosti, stava, emocija i motivacija.
3. Introspekcija također uključuje procjenu kako nas drugi doživljavaju.
4. Kako se na druge odražava naše ponašanje, odgovornosti i vođenje aktivnosti.

Psiholozi obično dijele samosvijest u dva različita tipa, javnu i vlastitu.

1. Javna samosvijest: Ona se javlja kada ljudi postaju svjesni kakav dojam ostavljaju kod drugih. Javna samosvijest se često javlja u situacijama kada su ljudi u centru pažnje, kao na primjer, držanje prezentacije ili kada govore grupi prijatelja. Ovaj tip samosvijesti često primora ljude na pridržavanje društvenih normi. Kada smo svjesni da nas promatraju i procjenjuju, često se pokušavamo ponašati na društveno prihvatljiv i poželjan način. U stvari, prikazujemo svoje najbolje ponašanje koje ne mora biti odraz naše prave osobnosti. Javna samosvijest može isto tako voditi u ‘strah od procjenjivanja‘, u kojem ljudi postaju potreseni, prestrašeni ili zabrinuti kako će ih drugi doživjeti.
2. Vlastita samosvijest: Ovaj tip se javlja kada ljudi postaju svjesni nekih svojih odlika, ali samo u osobnom smislu. Na primjer, vidjeti svoje lice u ogledalu je tip vlastite samosvijesti. Osjećate li tjeskobu u želucu kada shvatite da ste zaboravili učiti za važan ispit ili je vaše srce zadrhtalo vidjevši nekoga tko vam se sviđa, također su dobri primjeri vlastite samosvijesti. Bliskim članovima obitelji se povjeravamo do određene mjere, budući da i pred njima imamo određenu zadršku. Oni nam postaju važni u našem procjenjivanju samih sebe.

Kako prakticiramo vlastito osvješćivanje i kako nas drugi vide, tako učimo mnoge nijanse naših osobina do najsitnijih detalja. Stoga nam je lakše prevladati mane osobnosti i shvaćamo gdje u stvari leži naša snaga. U sljedećim odjeljcima proučit ćemo neke načine na koje osoba može podići vlastitu samosvijest.

3. Kako povećati samosvijest – promatranjem sebe

Želimo li shvatiti našu osobnost, najprije trebamo shvatiti prirodu našeg uma. On se sastoji od dva dijela, svjesnog i podsvijesnog uma. Podsvijesni um je velik i impresije pohranjene duboko u njemu nije lako otkriti i analizirati. Ipak, ponekad tijekom dana um osobe iskoči i negativno reagira na neke događaje ili situacije. Kao rezultat toga, osoba osjeća određenu dozu nemira i emocija poput nesigurnosti, straha ili ljutnje. Mnogi od nas naporno rade tijekom dana, ne zaustavljajući se niti na trenutak da bi napravili introspekciju, zbog čega i iskušavamo takve emocije. U stvari, kroz ovakve situacije iz svakodnevnog života, um, reagirajući negativno u situaciji i na događaj, otvara prozor i daje propusnicu, uvid, u našu prirodu. Ako netko pozorno i budno promatra, može slijediti put kroz taj prozor kojeg um otvori. Kao rezultat takvog procesa osoba dobiva veću samosvijest o tome kako njezin um radi i kako odgovara na različite podražaje. Ovo je poznato kao metakognitivnost, što znači imati svijest i razumijevanje o svojim vlastitim misaonim procesima. Ovakav tip samorazvoja posebno se odnosi na osvješćivanje o vlastitom tijelu i mentalnom stanju koje uključuje misli, akcije, ideje, osjećaje i međuodnose s drugim osobama. Stoga je to prvi korak u prevladavanju negativnih emocija i reakcija.

Osoba u pravilu negativno reagira u situaciji ili na događaj zbog svojih impresija proizašlih iz osobnih mana koje izviru iz podsvijesnog uma.

Uzmimo primjer: Annette se osjećala uznemireno kada je šef pohvalio njezinu kolegicu. Razmišljala je o toj situaciji cijeli dan, što je samo povećalo njezin nemir. Obuzele su ju negativne misli poput: „Koliko god ja naporno radila, nikada me ne primjećuju.“ Ukratko, Annetti je dan protekao loše. Nakon dobrog sna, ona je zaboravila sve to i nastavila dalje sa životom. S druge strane, da je Annette obratila pažnju na osjećaj uznemirenosti i sagledala zbog čega se tako osjećala, mogla je dobiti uvid u svoj um i shvatiti koja se njezina mana osobnosti ispoljila i izazvala toliku uznemirenost. Tako bi i u budućnosti bila više usmjerena na rješenje kako izbjeći uznemirenost nastalu u ovakvim situacijama i postigla bi stabilnost.

Kako bi Annette postajala spremnija na introspekciju svojih dojmova i emocija u takvim situacijama, dostigla bi nove faze samosvijesti. Na primjer:

• Koliko dugo traje njezina uznemirenost prije nego dobije upozorenje o tome?
• Hoće li tada to moći zaustaviti i kontrolirati osjećaj uznemirenosti?
• Pokušava li posegnuti u sebe i učiti više o sebi i svojim osobnim manama?
• Gdje se još takva uznemirenost javlja? Tko je sve uključen u to?

4. Kako povećati samosvijest – netko nam daje povratne informacije ili nam govori naše greške

“Isključi tu muziku Raul”, viče Raulov otac. „U ovoj kući nema trenutka mira, stalno puštaš tu glasnu muziku.“ Raul je opsovao sebi u bradu i natmuren smanjio jačinu muzike. Nikada nije lako prihvatiti negativne infomacije od drugih o našim aktivnostima ili našem životu. U takvim trenucima često će nam umom proći misli poput: „Zašto me ne mogu razumjeti“, „Ja nisam takav“ i „Ne želim čuti o tome.“ Pretpostavimo da je Raul zastao na trenutak i objektivno sagledao situaciju, naučio bi par stvari o tome kako ga drugi doživljavaju. Kada nam drugi ljudi daju neku informaciju, koliko god bila surova, ona nam pokazuje rješenje o tome kako nas drugi doživljavaju. Ako je netko iskusio bol zbog naših aktivnosti, to je najviše zbog naših mana osobnosti koje izazivaju aktivnost koja snažno pogađa druge.

5. Kako povećati samosvijest – promatranje grešaka drugih i introspekcija

Jeremy i Ruth su se svađali o kućanskim poslovima. Ruth je uporno tvrdila da Jeremy ne radi dovoljno u kući, dok je Jeremy uporno davao slabašne isprike o razlozima zbog kojih nije mogao obavljati kućanske poslove na vrijeme. Kada je njihov prijatelj Mark čuo prepirku, shvatio je da je jednak kao i Jeremy. Kao treća osoba koja nije bila emotivno uključena, Mark je mogao objektivno vidjeti da su Jeremyjevi izgovori djetinjasti i nelogični i da su razbjesnili njegovu ženu Ruth. Vidjevši učinak toga, Mark je u umu donio odluku da prevlada svoju vlastitu lijenost i pomogne svojoj supruzi bez ikakvih izgovora.

Ovo je primjer kako netko, kada promatra situaciju u kojoj je uključeno dvoje ljudi, dobiva veće shvaćanje o sebi. Budući da osoba nije uvučena u situaciju, ona je objektivnija i njezina sposobnost za učenjem je veća.

6. Snovi nam također mogu reći o nama

Ponekad jače impresije iz našeg podsvijesnog uma izađu na površinu u našim snovima do razine na kojoj možemo zapamtiti san i naučiti nešto o našem umu. Jedna je tragateljica imala san kako osjeća strah prije izlaska na binu da predaje lekciju. Probudila se u znoju i nije mogla zaspati cijeli sat. Ovakve snove treba proučiti jer mogu osvijetliti dublje probleme u našem podsvjesnom umu.

7. Zaključak

• Postati samosvjestan je prvi korak u prevladavanju mana osobnosti.
• Samosvijest se može postići promatranjem vlastitih grešaka, pitajući druge za povratne informacije, promatrajući greške drugih i putem snova.
• Kada god netko postane emocionalno labilan, uznemiran ili uzrujan, treba biti na oprezu jer kroz dublju introspekciju najčešće može vidjeti mane osobnosti koje su bile okidač za reakciju.
• Trebamo biti otvoreni za učenje o sebi i imati hrabrosti primiti povratne informacije od drugih. Na taj način možemo objektivno analizirati svoje greške i pronaći praktična rješenja za promjenu na bolje.