Samosvest je prvi korak prema ličnom razvoju

1. Uvod, o važnosti samosvesti?

U našem prvom odeljku objašnjavamo o važnosti osnovnih informacija o tome šta čini ličnost i zašto mane ličnosti po pravilu smanjuju kapacitet osobe za rastom i razvojem kao ljudskog bića. Mane ličnosti su jedan od glavnih razloga zbog čega smo nesrećni. Ako neko mora zbog sudbine da iskusi bol, tada su mane ličnosti jedan od glavnih medija putem kojeg pojedinac iskušava tu nesreću. Još važnije za one koji istinski tragaju za ličnim rastom, mane ličnosti mogu ozbiljno da ograniče njihov kapacitet za rastom, bez obzira koji duhovni put slede. Jednom kada osoba iskusi bolje mentalno zdravlje i stabilnost (tj. sa manje mana ličnosti), lakše joj je da ostvari brz duhovni napredak i da praktikovanjem Duhovnosti postigne idealnu ličnost.

2. Šta je samosvest?

Svako ko je posvećen ličnom napretku, ličnom razvoju ili višem cilju u duhovnom rastu, treba da aktivno teži za razumevanjem samog sebe. Samo kada neko razume šta mu nedostaje, može da usmeri svoj trud u poboljšanje svojih nedostataka.

Definicija samosvesti:

  1. Samosvest je kapacitet osobe za instrospekciju.
  2. Uključuje dobijanje i razumevanje, izvan i iznutra naše snage, kvaliteta, slabosti, mana, ideja, misli, verovanja, ideala, odgovornosti, stava, emocija i motivacija.
  3. Introspekcija takođe uključuje procenu kako nas drugi doživljavaju.
  4. Kako se na druge odražava naše ponašanje i reakcije

Psiholozi obično dele samosvest u dva različita tipa, javnu i ličnu.

  1. Javna samosvest: Ona se javlja kada ljudi postaju svesni kakav utisak ostavljaju  kod drugih. Javna samosvest se često javlja u situacijama kada su ljudi u centru pažnje, kao na primer, držanje prezentacije ili kada govore grupi prijatelja. Ovaj tip samosvesti često primora ljude na pridržavanje društvenih normi. Kada smo svesni da nas posmatraju i procenjuju, često pokušavamo da se ponašamo na društveno prihvatljiv i poželjan način. U stvari, prikazujemo svoje najbolje ponašanje koje ne mora da bude odraz naše prave ličnosti. Javna samosvest može isto tako da vodi u ‘strah od procenjivanja‘, u kojem ljudi postaju potreseni, preplašeni ili zabrinuti kako će ih drugi doživeti.
  2. Lična samosvest: Ovaj tip se javlja kada ljudi postaju svesni nekih svojih odlika, ali samo u ličnom smislu. Na primer, kada vidimo svoje lice u ogledalu je tip lične samosvesti. Da li osećate grč u stomaku kada shvatite da ste zaboravili da učite za važan ispit ili je vaše srce zadrhtalo kada ste videli nekoga ko vam se sviđa, su takođe dobri primeri lične samosvesti. Bliskim članovima porodice se poveravamo do određene mere, budući da i pred njima imamo određenu zadršku. Oni nam postaju važni u našem procenjivanju samih sebe.

Kako praktikujemo sopstveno osvešćivanje i kako nas drugi vide, tako učimo mnoge nijanse naših osobina do najsitnijih detalja. Zato nam je lakše da prevaziđemo mane ličnosti i da shvatimo gde u stvari leži naša snaga. U sledećim odeljcima proučićemo neke načine na koje osoba može da podigne ličnu samosvest.

3. Kako povećati  samosvest – posmatranjem sebe

Ako želimo da shvatimo našu ličnost, prvo treba da shvatimo prirodu našeg uma. On se sastoji iz dva dela, svesnog i podsvesnog uma. Podsvesni um je veliki i nije lako otkriti i analizirati impresije koje su uskladištene duboko u njemu. Ipak, ponekad tokom dana um osobe iskoči i negativno reaguje na neke događaje ili situacije. Kao rezultat toga, osoba oseti određenu dozu nemira i emocija kao nesigurnost, strah ili ljutnju. Mnogi od nas naporno rade tokom dana, ne zaustavljajući se ni na trenutak da naprave introspekciju, zbog čega i osećaju takve emocije. U stvari, kroz ovakve situacije iz svakodnevnog života, kada um negativno reaguje u situaciji i na događaj, otvori prozor i daje nam uvid o našoj prirodi. Ako neko objektivno i budno posmatra, može da sledi put kroz taj prozor koji um otvori. Kao rezultat takvog procesa osoba dobija veću samosvest o tome kako njen um radi i kako odgovara na različite podsticaje. Ovo je poznato kao metakognitivnost, što znači imati svest i razumevanje o svojim ličnim misaonim procesima. Ovakav tip samorazvoja posebno se odnosi na osvešćivanje o svom telu i mentalnom stanju koje uključuje misli, akcije, ideje, osećaje i međuodnose s drugim osobama. Zato je to prvi korak u prevazilaženju negativnih emocija i reakcija.

Po pravilu, osoba negativno reaguje u situaciji ili na događaj zbog svojih impresija koje proizilaze iz ličnih mana koje izviru iz podsvesnog uma.

Uzmimo primer: Anet se osetila uznemireno kada je šef pohvalio njenu koleginicu. Razmišljala je o toj situaciji ceo dan, što joj je samo povećavalo nemir. Obuzele su je negativne misli kao: „Koliko god ja naporno radila, nikada me ne primećuju.“ Ukratko, Aneti je dan protekao loše. Posle dobrog sna, ona je zaboravila sve to i nastavila dalje sa životom. Sa druge strane, da je Anet obratila pažnju na osećaj uznemirenosti i sagledala zbog čega se tako osećala, mogla je da dobije uvid o svom umu i da shvati koja se njena mana ličnosti ispoljila i izazvala toliku uznemirenost. Tako bi se i u budućnosti više usmerila na rešenje kako da izbegne uznemirenost nastalu u ovakvim situacijama i postigla bi stabilnost.

Kako Anet postaje spremnija na introspekciju svojih osećanja i emocija u takvim situacijama, dostiže nove faze samosvesti. Na primer:

  • Koliko dugo traje njena uznemirenost pre nego što postane svesna toga?
  • Da li će tada moći to da zaustavi i da kontroliše osećaj uznemirenosti?
  • Da li pokušava da uđe unutar u sebe i da uči više o sebi i svojim ličnim manama?
  • Gde se još javlja takva uznemirenost? Ko je sve uključen u to?

4. Kako povećati samosvest – neko nam daje povratne informacije ili nam govori naše greške

“Isključi tu muziku Raul”, viče Raulov otac. „U ovoj kući nema ni trenutka mira, stalno puštaš tu glasnu muziku.“ Raul je opsovao sebi u bradu i natmuren smanjio jačinu muzike. Nikada nije lako prihvatiti negativne infomacije od drugih o našim aktivnostima ili našem životu. U takvim trenucima često će nam umom proći misli kao: „Zašto ne mogu da me razumeju“, „Ja nisam takav“ i „Ne želim da čujem tome.“ Pretpostavimo da je Raul zastao na trenutak i objektivno sagledao situaciju, naučio bi par stvari o tome kako ga drugi doživljavaju. Kada nam drugi ljudi daju neku informaciju, koliko god da je surova, ona nam daje putokaz o tome kako nas drugi doživljavaju. Ako je neko iskusio bol zbog naših aktivnosti, to je najviše zbog naših mana ličnosti koje izazivaju aktivnost koja snažno pogađa druge.

5. Kako povećati samosvest – posmatranje grešaka drugih i introspekcija

Džeremi i Rut su se svađali o kućnim poslovima. Rut je uporno tvrdila da Džeremi ne radi dovoljno u kući, dok je Džerem uporno davao slabašne izgovore o razlozima zbog kojih nije mogao da obavi kućne poslove na vreme. Kada je njihov prijatelj Mark čuo svađu, shvatio je da je isti kao i Džeremi. Kao treća osoba koja nije bila emotivno uključena, Mark je mogao da objektivno vidi da su Džeremjevi izgovori detinjasti, nelogični i da su razbesnili njegovu ženu Rut. Kada je video uticaj toga, Mark je u umu doneo odluku da prevaziđe svoju  lenjost i da pomogne svojoj supruzi bez ikakvih izgovora.

Ovo je primer kako neko, kada posmatra situaciju u kojoj je uključeno dvoje ljudi, dobije veće shvatanje o sebi. Budući da osoba nije uvučena u situaciju, ona je objektivnija i njena sposobnost za učenjem je veća.

6. Snovi takođe mogu da nam kažu o nama

Ponekad jače impresije iz našeg podsvesnog uma izađu na površinu u našim snovima do nivoa na kojem možemo da zapamtimo san i da naučimo nešto o našem umu. Jedna tragateljica je imala san kako oseća strah pre izlaska na binu da predaje lekciju. Probudila se u znoju i nije mogla da zaspi sat vremena. Ovakve snove treba proučiti jer mogu osvetliti dublje probleme u našem podsvjesnom umu.

7. Zaključak

  • Postati samosvestan je prvi korak u prevazilaženju mana ličnosti.
  • Samosvest može da se postigne posmatranjem ličnih grešaka, pitajući druge za povratne informacije, posmatrajući greške drugih i preko snova.
  • Kada god neko postane emotivno nestabilan, uznemiren ili uzrujan, treba biti na oprezu jer kroz dublju introspekciju najčešće može da vidi mane ličnosti koje su bile okidač za reakciju.
  • Treba da budemo otvoreni za učenje o sebi i da imamo hrabrosti da primimo povratne informacije od drugih. Na taj način možemo da objektivno analiziramo svoje greške i pronađemo praktična rešenja za promenu na bolje.